Zagrebački Holding
Mapa webaKontakt

Branimirova

Tržnica Branimirova
Branimirova 67

Pomoćnik voditelja: Adela Mokrović

Telefon: 01 6422-900
Telefax: 01 6429-514



Radno vrijeme tržnice

Ljetno radno vrijeme
1.04. - 31.10.
Radno vrijeme Ponedjeljak-Petak Subota Nedjelja
otvoreni dio 6.30-17.00 6.30-14.00 6.30-13.00
poslovni prostori, kiosci i sl. 6.00-21.00 6.00-21.00 6.30-13.00
         
Zimsko radno vrijeme
1.11. - 31.03.
Radno vrijeme Ponedjeljak-Petak Subota Nedjelja
otvoreni dio 6.30-16.00 6.30-14.00 6.30-13.00
poslovni prostori, kiosci i sl. 6.00-21.00 6.00-21.00 6.00-13.00

Priča o tržnici

U tridesetim godinama 20. stoljeća, u dijelu Branimirove ulice, otvorena je Gradska tržnica i Gradsko tržište voća i povrća 'na veliko', sagrađeni na prostoru stare zagrebačke hladnjače. Dok se na gradskom tržištu voće i povrće smjelo prodavati samo 'na veliko'; što znači u sanducima, vrećama, košarama i s kola, a prodaja robe na 'na malo' bila je zabranjena, na gradskoj tržnici u Branimirovoj prodavalo se isključivo 'na malo' i to svježe voće, povrće, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, svježe i sušeno meso te divljač. Tu se još moglo kupiti i cvijeće, kruh i peciva. Prodavači su tržišnim nadzornicima morali dokazati porijeklo robe koju su prodavali te posebnu pažnju posvetiti osobnoj higijeni i kvaliteti svojih proizvoda. Tako se u vrijeme tržišnog poslovanja nije smjelo pušiti, a zabranjeno je bilo i dovođenje pasa te pljuvanje na tržnici. Ako je koji tržišni nadzornik to uočio, prijestupnik je odmah bio kažnjen i udaljen s tržnice. Preprodaja robe također je bila strogo zabranjena.

U početku je Tržnica radila na vrlo skučenom prostoru, no kasnije su se gradske vlasti odlučile na proširenje. To im je uspjelo već 1933. godine kada su dijelovi stare hladionice preuređeni u natkriti dio Tržnice. Prostor oko Tržnice bio je ograđen, a 1935. godine se započelo s adaptacijom koja je u potpunosti dovršena 1939. godine. Budući da je potrebno da tržnica ima i druge prateće objekte, 1935. godine je po odobrenju gradskih vlasti na južnom dijelu Tržnice izgrađen paviljon za trafiku (prostor gdje se ona i danas nalazi). U njoj su smjeli prodavati samo 'monopolski artikli'; duhanske prerađevine, taksene i poštarske marke, novine, časopisi i sitni pisači pribor. Prodaja živežnih namirnica u trafici nije bila dozvoljena. Prvi unajmitelj ovog prostora bila je Vera Sertić koja je sama financirala izgradnju paviljona. Godine 1947. stare ostave na Branimirovoj tržnici preuređene su u garaže, dok je prizemna zgrada 1953. godine pretvorena u ribarnicu. Prilikom nadogradnje i modernizacije od 1960. do 1962. godine Tržnica je proširena sve do Šubićeve ulice tako da danas ima oblik trokuta koji zatvaraju Kružićeva, Branimirova i Šubićeva ulica.





IMG_5222.jpg
IMG_5223.jpg
IMG_5224.jpg
IMG_5225.jpg
IMG_5226.jpg
IMG_5227.jpg
IMG_5228.jpg
IMG_5229.jpg
IMG_5230.jpg
IMG_5231.jpg
IMG_5232.jpg
IMG_5233.jpg
IMG_5234.jpg
IMG_5235.jpg
IMG_5236.jpg
IMG_5237.jpg
IMG_5240.jpg
IMG_5241.jpg