U kratkim crtama slijedi "Dolački vremeplov" :
















Stari Dolac

1905. - Na poticaj gradskih zastupnika građevinski odsjek Gradskog poglavarstva izrađuje idejni projekt za tržnicu na Britanskom trgu, u ono vrijeme Iličkom. Ideja je propala.

1907. - Gradski zastupnici, njihov samoupravni odbor, odlučuje da se središnja gradska tržnica sagradi na kraju Martićeve ulice, gdje je bila jašionica.

1908. - Gradsko poglavarstvo razrađuje ideju o podizanju tržnice između Jelačićeva trga, Vlaške ulice i Gradske štedionice. Ideja nije bila prihvaćena.

1909. - Gradsko poglavarstvo raspisuje javni natječaj za novu prostornu regulaciju područja Kaptola i Dolca. Prvu nagradu dobio je arhitekt Viktor Kovačić. Po njemu, tržnica se trebala podići dijelom na Dolcu a dijelom na Kaptolu. Ideja je bila odbačena.

1911. - Gradski zastupnici donose definitivnu odluku da se tržnica podigne na Dolcu. U to ime počinje i otkup nekretnina na Dolcu.

1920. - Prvi glasni prosvjedi onih kojima je grad otkupio kuće i zemljišta - uoči izbijanja prvog svj. rata - ali sa zidanjem tržnice nije se počelo.

1924. - Gradski zastupnici donose odluku da se izradi - u svrhu podizanja tržnice - novi regulacijski plan Dolca, Kaptola i okoliša.

1925. - Prihvativši novi regulacijski plan, gradski zastupnici donose odluku o izradi nacrta za gradnju dolačke tržnice.

1927. - Počinju zemljani radovi - otkop dolačkog brijega - za potrebe podizanja tržnice.

1928. - Nakon licitacije za radove, počinje zidanje tržišnje hale i zgrade tržne uprave

1930. - Otvorenje nove tržnice.

1933. - Konzulat Kraljevine Jugoslavije u Trstu šalje zagrebačkom gradskom poglavarstvu nacrte tršćanske ribarnice. Povod je naum gradskih čelnika da se u Zagebu sagradi nova tržnica.

1933. - Višečlana komisija proučava lokacije za izgradnju ribarnice u Zagrebu

1933. - Od predloženih lokacija, odabire se ona na Dolcu, s tim da se hladionički uređaji za ribarnicu sagrade pokraj gradske klaonice u (današnjoj) Heinzelovoj ulici.

1935. - Donosi se definitivna odluka da ribarnica bude podignuta na Dolcu.

1935. - Odustaje se od ideje da hladionički uređaji za ribarnicu budu postavljeni u Heinzelovoj ulici; to će biti Dolac, uz korištenje već postojećih frižidera. A ribarnica se podiže u nastavku zgrade tržne uprave, na zemljištu koje je bilo obećano Župnom uredu Sv. Marije da tu podigne stambenu zgradu za potrebe svećenstva na službi u spomenutoj crkvi.

1936. - Otvorenje ribarnice, koja je podignuta kao provizorij; nakon šest godina mora biti srušena

1953. - Obnova mliječnog dijela dolačke tržnice, zvane i "tržnica Arko".

1958. - Nova, sada temeljitija, obnova mliječnog dijela tržnice.

1963. - Obnova asfaltne podloge otvorenog dijela tržnice, zbog slijevanja vode u halu.

1967. -Tržnica dobiva novu, snažniju trafo - stanicu.

1978. - Obnova polukata u hali; prostora za prodaju peradi i divljači.

1983. - Temeljita obnova mliječnog dijela tržnice.

1989. - Potpuna rekonstrukcija ribarnice zbog njezine derutnosti i loših sanitarnih uvjeta prodaje ribe.

1991. - Terasa, s južne strane tržnice, pregrađuje se tako da se prostor iskorištava za devet lokala, što ugostiteljskih što trgovačkih.

1994. - Temeljito se obnavlja unutrašnjost hale.

1997. - Dovršena druga po redu, nakon Drugog svj. rata, obnova mezanina u hali. Sada se tu osim peradi prodaje divljač i meso.

Bila je to kratka šetnja zagrebačkim Dolcem kroz razdoblje od oko 70 - tak godina, koji je zadržao svoj "domaći štih", kumice, kumeke i gunđave kupce. Slijedeća stanica ići će još koju godinu unazad gdje ćemo upoznati nekadašnji Jelačić plac, Manduševac i neizbježne kumice i kumeke.